Skip to main content

Svjetski dan Roma

 

Danas je 8. april Svjetski dan Roma i današnji blog posvećujem svim svojim pacijentima Romima sa kojima kao ljekar ima odličnu saradnju. 

                                                                Zastava Roma

Tokom Drugog svjetskog rata nacisti i njihovi domaći saučesnici (izdajnici) izvršili su genocid Roma koji su živjeli u Kraljevini Jugoslaviji. U ovom genocidu ubijeni su deseci hiljada Roma. Konačni broj ubijenih Roma je nepoznat ali bi mogao biti između 30%, pa čak, do 90% tadašnje populacije. Osobito su bili ugroženi Romi na području bivše Neovisne Države Hrvatske i Srbije. 

Romi su pretrpjeli prisilni rad, koncentracijske logore i masovna ubojstva. Oni su hvatani kao zvijeri i mučeni u koncentracijskim logorima. Romske porodice su bile meta napada u svojim domovima, a cijele zajednice su deportovane u koncentracijske logore ili ubijene.

                                     The History and Significance of August 2, Roma Holocaust Memorial Day (https://sfi.usc.edu/news/2017/08/17266-history-and-significance-august-2-roma-holocaust-memorial-day)

Genocid Roma u zemljama nastalim raspadom Kraljevine Jugoslavije 1941. godine, jedan od najnasilnijih i najmračnijih događaja Drugog svjetskog rata, često je zaboravljan, skrivan i nije dovoljno historijski obrađen.

Danas su Romi u Bosni i Hercegovini (30-40 hiljada) politički nedovoljno zastupljeni; suočavaju s diskriminacijom, nedostatkom obrazovanja, nezaposlenošću, marginalizacijom i nedostatkom političkih informacija, unatoč garanciji Ustava Bosne i Hercegovine o političkom sudjelovanju svih građana. Romske organizacije i političke stranke u Bosni i Hercegovini promiču romske interese, ali imaju ograničenu moć i resurse. Oni su nedovoljno zastupljeni u parlamentu i lokalnim vijećima. Akcijskim planom BIH za provedbu Strategije za unaprjeđenje statusa Roma u Bosni i Hercegovini osnažuje se političko učešće Roma. 

Također, Romi imaju brojne probleme vezane za zdravlje i korištenje zdravstvenog sistema:

Loš pristup zdravstvenoj zaštiti: Romi u siromaštvu nemaju pristup vakcinama, zdravstvenoj zaštiti za porodilje i djecu te liječenju hroničnih bolesti. Često nemaju zdravstveno osiguranje.

Pothranjenost: uzrokuje kašnjenje u razvoju, smanjen rast i druge zdravstvene poteškoće kod romske djece.

Problemi s mentalnim zdravljem: diskriminacija, društvena marginalizacija i drugi faktori dovode Rome u rizik od problema s mentalnim zdravljem poput depresije, anksioznosti i PTSP-a.

Zarazne bolesti: loši životni uslovi i nedostatak zdravstvene zaštite čine Rome podložnijima zaraznim bolestima, uključujući tuberkulozu, HIV/AIDS i hepatitis.

Hronične bolesti: način života i genetika dovode do veće prevalencije hroničnih bolesti, uključujući dijabetes, kardiovaskularne bolesti i respiratorne bolesti kod romske populacije.

Bolesti ovisnosti: socijalna marginalizacija, siromaštvo i nedostatak zdravstvene zaštite dovode Rome u visok rizik za nastanak bolesti ovisnosti od duhana, alkohola i drugih supstanci.

Romi imaju manji očekivani životni vijek od onih koji nisu Romi i u različitim europskim zemljama imaju očekivani životni vijek i do deset godina niži od većinskog stanovništva, pokazalo je istraživanje Agencije Europske unije za temeljna prava. Studija je također otkrila da romske osobe češće umiru prerano od bolesti koje se mogu prevenirati poput kardiovaskularnih bolesti, karcinoma i respiratornih bolesti.

Svi ovi zdravstveni problemi su povezani s društvenim, ekonomskim i okolišnim faktorima. Za rješavanje tih problema potrebne su kulturno osjetljive zdravstvene politike i programi usmjereni na zahtjeve Roma. 

Sve gore navedeno govori da je teško biti marginalizirana manjina na prostorima Balkana. 

Šta mi svi činimo povodom toga?

Više: Vaoma zanimljiv video: The untold story: Roma Holocaust  https://www.youtube.com/watch?v=0dRFR09OZGM

Literatura

Orton L, de Cuevas RA, Stojanovski K, Gamella JF, Greenfields M, La Parra D, Marcu O, Matras Y, Donert C, Frost D, Robinson J, Rosenhaft E, Salway S, Sheard S, Such E, Taylor-Robinson D, Whitehead M. Roma populations and health inequalities: a new perspective. Int J Hum Rights Healthc. 2019 Nov 28;12(5):319-327. doi: 10.1108/IJHRH-01-2019-0004

Violeta Vaydenova. Roma Health. European Economic and Social Committee.   https://www.eesc.europa.eu/sites/default/files/resources/docs/violetanaydenova_opensocietyinstitute_romahealthmediators_20140512-eesc-hearing.pdf








Comments

Popular posts from this blog

Svjetski dan zdravlja

  Svjetski dan zdravlja obilježava se svake godine 7. aprila kako bi se podigla svijest o globalnim zdravstvenim pitanjima i promicalo bolje zdravlje za sve . Dan pruža priliku da se usredotočimo na određenu zdravstvenu temu ili pitanje od globalnog značaja, a prepoznaju ga vlade, nevladine organizacije i pojedinci širom svijeta. Koje su odrednice zdravlja? Genetika : geni utiču na rizik za određene bolesti i zdravstvena stanja kao što su nasljedna stanja poput cistične fibroze ili određenih vrsta raka. Genetske varijacije također mogu uticati na način na koji se metaboliziraju lijekovi i na reakciju tijela na određene lijekove.  Stil života : svakodnevne navike poput uravnotežene prehrane, bavljenja redovnom tjelesnom aktivnošću, dovoljno sna i izbjegavanja nezdravih ponašanja poput pušenja ili (prekomjerne) konzumacije alkohola, mogu imati snažan uticaj na zdravlje. Takva ponašanje pomaže i liječenju hroničnih bolesti, smanjuju rizik od određenih karcinoma i podržava mentalno zdrav

Ugriz krpelja

Prije dvije sedmice sam radio nedjeljnu dežuru i prvi moj pacijent je bio sa ubodom krpelja. Napolju je bilo veoma hladno, snijeg se skoro otopio i začudilo me da je ˝sezona krpelja˝ počela tako rano. Obično ova sezona počinje u maju. Naknadno sam pronašao odgovor na ovo pitanje. Sa porastom globalnog zagrijavanja i vlažnim vremenom sezona krpelja počinje ranije i traje duže. Ubodi krpelja mogu dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, kao što su Lajmska bolest (borelioza, erythema migrans), krpeljni meningoencefalitis , tularemija , erlihioza, babezioza i neke rikecioze. Ove bolesti su zoonoze što znači da se krpelj prvo inficira ugrizom neke životinje (pas, mačka, ovca, glodari, jeleni i druge šumske životinje) a onda putem svoje sline inficira ljude.  Poseban rijedak problem je krpeljna paraliza koja je uzlazna (od nogu prema gore) mlitava paraliza mišića kao posljedica najčešće uboda krpelja iz porodice Ixodes koji ostaje prikačen na koži 4-7 dana. Vjeruje se da mehki ženski k

Koji je zdravstveni uticaj pomjeranja jednog sata unaprijed?

Pomjeranje sata unaprijed u proljeće (ljetno vrijeme) i ponovno vraćanje jednog sata u jesen (zimsko vrijeme) ima historiju dugu više od 100 godina. Nijemci su tokom Prvog svjetskog rata prvi uveli pomjeranje sata unaprijed da bi uskladili radno vrijeme sa prirodnom svjetlošću i tako uštedjeli energiju koja bi se trošila na svijetlo. Slično su uradili i Britanci. Nakon Drugog svjetskog rada ovu su praksu ukinuli, ali sa pojavom energetske krize ponovno se u Europi uvodi ovaj sistem sredinom prošlog vijeka i traje do danas. Da li je to samo "dodatno zijevanje jedno jutro u proljeće, dodatna pospanost jedne noći u jesen'' kako je šaljivo tvrdio sir Winston Churchill kada je govorio o sezonskom pomjeranju sata? Poremećaj spavanja Kao prvo to nije samo malo dodatnog zijevanja jedno jutro kako je rekao sir W. Churchill! Istraživanja su pokazala da ovaj poremećaj sna traje duže. Sedmicu nakon pomjeranja sata osobe spavaju 20-30 minuta kraće nego uobičajeno što može izazvat