Svjetski dan zdravlja

 

Svjetski dan zdravlja obilježava se svake godine 7. aprila kako bi se podigla svijest o globalnim zdravstvenim pitanjima i promicalo bolje zdravlje za sve. Dan pruža priliku da se usredotočimo na određenu zdravstvenu temu ili pitanje od globalnog značaja, a prepoznaju ga vlade, nevladine organizacije i pojedinci širom svijeta.

Koje su odrednice zdravlja?

Genetika: geni utiču na rizik za određene bolesti i zdravstvena stanja kao što su nasljedna stanja poput cistične fibroze ili određenih vrsta raka. Genetske varijacije također mogu uticati na način na koji se metaboliziraju lijekovi i na reakciju tijela na određene lijekove. 

Stil života: svakodnevne navike poput uravnotežene prehrane, bavljenja redovnom tjelesnom aktivnošću, dovoljno sna i izbjegavanja nezdravih ponašanja poput pušenja ili (prekomjerne) konzumacije alkohola, mogu imati snažan uticaj na zdravlje. Takva ponašanje pomaže i liječenju hroničnih bolesti, smanjuju rizik od određenih karcinoma i podržava mentalno zdravlje i opštu dobrobit.

Okoliš: fizičko okruženje može utiče na zdravlje na brojne načine: izloženost onečišćenju zraka ili otrovnim supstancama, pristupa čistoj vodi i sigurnoj hrani. Okolišni faktori također mogu pridonijeti razvoju hroničnih bolesti poput astme, srčanih bolesti i dijabetesa.

Socijalni i ekonomski faktori: društvo i zemlja u kojima se ljudi rađaju, rastu, žive i rade utiču  na zdravstvene ishode; faktori poput dohotka, obrazovanja, zapošljavanja i pristupa socijalnoj potpori utiču na zdravlje, a pojedinci se suočavaju s preprekama poput siromaštva, diskriminacije i nedostatka pristupa zdravstvenim uslugama.

Pristup zdravstvenoj zaštiti: dostupnost visokokvalitetne zdravstvene zaštite, uključujući prevenciju i liječenje akutnih i hroničnih bolesti ključan je za održavanje dobrog zdravlja. Prepreke pristupu mogu uključivati nedostatak osiguranja, geografske ili prometne prepreke te stigmu ili diskriminaciju.

Kultura i uvjerenja: kulturna i vjerska uvjerenja mogu uticati na zdravstvena ponašanja i stavove prema zdravstvenoj zaštiti, kao i na zdravstvene ishode. 

Dob i spol: određena zdravstvena stanja češća su među određenim dobnim i rodnim skupinama. Na primjer, žene mogu imati veću vjerovatnoću da će imati određene probleme s reproduktivnim zdravljem, dok su starije osobe izložene većem riziku od hroničnih bolesti poput demencije, artritisa i srčanih bolesti.

Važno je napomenuti da su ove odrednice zdravlja često međusobno povezane, a rješavanje jedne odrednice može zahtijevati rješavanje i drugih faktora. Na primjer, rješavanje socijalnih i ekonomskih faktora može biti potrebno za poboljšanje pristupa zdravstvenim uslugama ili promicanje zdravog ponašanja.

Danas me posebno interesira uloga zdravstvenog sistema u pčuvanju zdravlja. 

Koje su osobine idealanog zdravstvenog sistema spremanog da očuva i povrati izgubljeno zdravlje?

Idealan zdravstveni sistem je dostupan, pravedan, pristupačan i pruža visokokvalitetne usluge svim pojedincima bez obzira na njihovo porijeklo ili okolnosti. Ključne karakteristike takvog zdravstvenog sistema su: zdravstveno osiguranje za sve, sveobuhvatne usluge, zdravstvena zaštita usmjerena na pacijenta, praksa utemeljena na dokazima, uključenost zajednice, upotreba savremenih tehnologija i adekvatno financiranje.

Kakav je naš zdravstveni sistem? 

Zdravstveni sistem u Bosni i Hercegovini je decentraliziran s odvojenim zdravstvenim sistemima u dva entiteta i Brčko Distriktu. Zdravstvo se financira kombinacijom doprinosa za socijalno zdravstveno osiguranje, izdvajanja iz državnog proračuna i plaćanja iz džepa svakog pojedinca. Postoji mreža primarnih zdravstvenih centara (domova zdravlja) i bolnica, a pacijenti mogu odabrati vlastitog pružatelja primarne zdravstvene zaštite. Međutim, zdravstveni sistem je suočen s ozbiljnim  izazovima vezanim za zastarjelu infrastrukturu, neadekvatno financiranje, upitno upravljanje i ogroman nedostatak zdravstvenih radnika. Postoje i značajne razlike u pristupu zdravstvenim uslugama između urbanih i ruralnih područja. Također socio-ekonomski uslovi značajno ograničavaju pristup privatnom zdravstvenom sektoru brojnim pojedincima. Pandemija bolesti COVID-19 također je na površinu izbacila nedostatke u zdravstvenom sistemu, posebno u pogledu koordiniranog upravljanja, pripravnosti i kapaciteta za odgovor. Jedina svijetla tačka zdravstvenog sistema su zdravstveni radnici koji svojom požrtvovanošću nadomještavaju sve ove nedostatke. Ne smijemo ni zaboraviti već famoznu i neobjašnjivu strpljivost naših građana i razumijevanje prema ovakvom zdravstvenom sistemu.

Zdravlje je dar, ali za njegovo očuvanje su potrebni izuzetni napori svakog pojedinca, porodice i društva u cijelosti. Šta mi u Bosni i Hercegovini čekamo?

Reference:

World Health Organization. Health Systems in Transition: Bosnia and Herzegovina. 2018. Available at: https://apps.who.int/iris/bitstream/handle/10665/274287/9789289053617-eng.pdf?ua=1

European Observatory on Health Systems and Policies. Health Systems and Policies: Bosnia and Herzegovina. 2021. Available at: https://www.euro.who.int/__data/assets/pdf_file/0005/414512/Bosnia-Herzegovina-HiT.pdf

Institute for Health Metrics and Evaluation. Bosnia and Herzegovina Country Profile. 2021. Available at: http://www.healthdata.org/bosnia-and-herzegovina

Osmani A, Jusufovic F, Masic I. Health system of Bosnia and Herzegovina - historical development, current situation and future perspectives. Acta Inform Med. 2012;20(3):180-185. doi:10.5455/aim.2012.20.180-185