Koji je zdravstveni uticaj pomjeranja jednog sata unaprijed?

Pomjeranje sata unaprijed u proljeće (ljetno vrijeme) i ponovno vraćanje jednog sata u jesen (zimsko vrijeme) ima historiju dugu više od 100 godina. Nijemci su tokom Prvog svjetskog rata prvi uveli pomjeranje sata unaprijed da bi uskladili radno vrijeme sa prirodnom svjetlošću i tako uštedjeli energiju koja bi se trošila na svijetlo. Slično su uradili i Britanci. Nakon Drugog svjetskog rada ovu su praksu ukinuli, ali sa pojavom energetske krize ponovno se u Europi uvodi ovaj sistem sredinom prošlog vijeka i traje do danas.

Da li je to samo "dodatno zijevanje jedno jutro u proljeće, dodatna pospanost jedne noći u jesen'' kako je šaljivo tvrdio sir Winston Churchill kada je govorio o sezonskom pomjeranju sata?

Poremećaj spavanja

Kao prvo to nije samo malo dodatnog zijevanja jedno jutro kako je rekao sir W. Churchill! Istraživanja su pokazala da ovaj poremećaj sna traje duže. Sedmicu nakon pomjeranja sata osobe spavaju 20-30 minuta kraće nego uobičajeno što može izazvati pospanost, umor, smanjenu koncentraciju na poslu, saobraćaju ili na ispitima. Ovo je posebno izraženo nakon proljetnog pomjeranja sata unaprijed.

Smrtnost u bolnicama

Nakon proljetnog pomjeranja sata unaprijed dolazi do povećane smrtnosti u bolnicama za 24% u odnosu nakon jesenjeg vraćanja sata unaprijed.

Moždani udari

Nakon proljetnog pomjeranje sata unaprijed dolazi do povećanog broja moždanih udara za 8% posebno kod žena, starijih osoba i osoba oboljelih od karcinoma.

Srčani infarkti

Nakon pomjeranja sata unaprijed dolazi do većeg rizika za nastanak srčanog infarkta. Uzrok za ovo može biti nedostatak sna, ali i pogoršanja aritmija, kao i zbog cirkadijane neusklađenosti ˝biološkog sata˝ svakog pojedinca sa ˝društvenim satom˝. Biološki (cirkadijani) sat svakog živog bića je uglavnom podešen prema ˝sunčevom satu˝ (izlazak sunca, podne, zalazak sunca) već milionima godina a ne prema društvenom satu (vrijeme koje se pokazuje na našim satovima ili mobitelima. Sadašnje umjetno svjetlo značajno utiče na biološki sat, ali uticaj Sunca je još najznačajniji. Ova cirkadijana neusklađenost dovodi do povećanja nivoa upalnih markera u krvi, ekspresije gena i smanjenje tonusa nerva vagusa što dovodi do ubrzanog rada srca i povišenija krvnog pritiska.

Društveni ''jatlag'' sindrom

Naziv ''jatlag'' dolazi od engleskih riječi: jet: avion (mlažnjak) + lag: zaostajanje. Upravo diskrepancija između ''biološkog'' i ''socijalnog'' sata dovodi do promjena u organizmu koje se popularno zovu društveni ''jatlag'' sindrom slično sindromu izazvanom zbog brzog mijenjanja vremenskih zona nakon putovanja avionom. Ovaj sindrom se odlikuje umorom, pospanošću, dekoncentriranošću, iritabilnošću, smanjenjem profesionalnog i akademskog postignuća, većim brojem popušenih cigareta, povećanim unosom kahfe i alkohola.

Dijabetes melitus

Pomjeranje sata unaprijed dovodi do pogoršanja kontrole šećerne bolesti, metaboličkog sindroma i porasta tjelesne težine. Povećava se broj jedinica inzulina za kontrolu šećera u krvi kod osoba koje primaju inzulin. U ovom periodu se povećava broj novootkrivenih slučajeva dijabetesa osobito kod osoba mlađih od 61 godine.

Saobraćajne nesreće

Autori studije koja je analizirala 700 hiljada saobraćajnih nesreća našli su da je blago povećan broj saobraćajnih nesreća sa smrtnim ishodom nakon proljetnog pomjeranja sata unaprijed i to osobito u jutarnjim satima.

Trenutno većina stanovnika mnogih europskih zemalja i SAD podržavaju prestanak sezonskog pomjeranja sata i zadržavanje standardnog zimskog vremena u kojem ćemo uživati još dva dana. Društvo za istraživanje spavanja, nakon "temeljitog pregleda postojećih dokaza iz istraživanja", nedavno je objavilo u časopisu ''Sleep'' izjavu o stajalištu koja podržava ukidanje sezonskog pomicanja sata i usvajanje trajnog standardnog vremena u Sjedinjenim Državama.

Poznavanje ovih činjenica može nam pomoći da ublažimo negativan uticaj pomjeranje sata unaprijed:

-          Večeras i u subotu treba otići na spavanje barem pola sata ranije kako bi bili spremni na gubitak jednog sata sna u nedjeljno jutro.

-          Smanjiti unos kahfe i alkohola od danas i u sljedećoj sedmici.

-          Komplicirane radne obaveze na poslu odgoditi za pola sata ili sat kasnije.

-          Tjelesno vježbanje pomjeriti za pola ili sat kasnije (npr. ako ste tračali prije odlaska na posao od 7 do 8 h sada u prvih nekoliko da na trčite od 7 i 30 do 8 h ili ako ste u 18 h išli u teretanu, otiđite nekoliko dana kasnije u 18 i 30 ili 19 h).

-          I jedan divan savjet. Odspavajte 20 do 30 minuta poslije podne, osobito ako ste pospani. Ovaj poslijepodnevni san tako pomaže srcu i mozgu. Spavanje duže od 30 minuta će vas učiniti još umornijim.

-          Budite duplo oprezniji ujutro u saobraćaju.

-          Imajte razumijevanja prema članovima porodice, saradnicima na poslu ili studentima sljedeću sedmicu ako su pospani, tromi i nekoncentrirani.

-          Osobe sa hroničnim bolestima trebalo bi da obrate pažnju na bolju kontrolu simptoma i da obezbijede više sna a manje tjelesnog napora sljedeću sedmicu.

Da li smo mi u Bosni i Hercegovini spremni da prestanemo sa praksom sezonskog pomjeranja sata unazad i naprijed? Ostavite komentar na mom blogu, Facebooku ili LinkedInu.

Ko želi više informacija može pogledati:

Beth A Malow, It is time to abolish the clock change and adopt permanent standard time in the United States: a Sleep Research Society position statement, Sleep, Volume 45, Issue 12, December 2022, zsac236, (https://academic.oup.com/sleep/article/45/12/zsac236/6717940 )

Roenneberg, T., Winnebeck, E. C., & Klerman, E. B. (2019). Daylight saving time and artificial time zones – a battle between biological and Social Times. Frontiers in Physiology, 10. (https://www.frontiersin.org/articles/10.3389/fphys.2019.00944/full#B43 )