Pomjeranje sata unaprijed u proljeće (ljetno vrijeme) i ponovno vraćanje jednog sata u jesen (zimsko vrijeme) ima historiju dugu više od 100 godina. Nijemci su tokom Prvog svjetskog rata prvi uveli pomjeranje sata unaprijed da bi uskladili radno vrijeme sa prirodnom svjetlošću i tako uštedjeli energiju koja bi se trošila na svijetlo. Slično su uradili i Britanci. Nakon Drugog svjetskog rada ovu su praksu ukinuli, ali sa pojavom energetske krize ponovno se u Europi uvodi ovaj sistem sredinom prošlog vijeka i traje do danas.
Da li je to samo "dodatno
zijevanje jedno jutro u proljeće, dodatna pospanost jedne noći u jesen'' kako
je šaljivo tvrdio sir Winston Churchill kada je govorio o sezonskom pomjeranju sata?
Poremećaj
spavanja
Kao prvo to nije
samo malo dodatnog zijevanja jedno jutro kako je rekao sir W. Churchill! Istraživanja
su pokazala da ovaj poremećaj sna traje duže. Sedmicu nakon pomjeranja sata
osobe spavaju 20-30 minuta kraće nego uobičajeno što može izazvati pospanost, umor,
smanjenu koncentraciju na poslu, saobraćaju ili na ispitima. Ovo je posebno izraženo
nakon proljetnog pomjeranja sata unaprijed.
Smrtnost u
bolnicama
Nakon proljetnog
pomjeranja sata unaprijed dolazi do povećane smrtnosti u bolnicama za 24% u odnosu
nakon jesenjeg vraćanja sata unaprijed.
Moždani udari
Nakon proljetnog pomjeranje sata unaprijed dolazi do povećanog broja moždanih udara za 8% posebno kod žena,
starijih osoba i osoba oboljelih od karcinoma.
Srčani infarkti
Nakon pomjeranja sata
unaprijed dolazi do većeg rizika za nastanak srčanog infarkta. Uzrok za ovo može
biti nedostatak sna, ali i pogoršanja aritmija, kao i zbog cirkadijane neusklađenosti
˝biološkog sata˝ svakog pojedinca sa ˝društvenim satom˝. Biološki (cirkadijani)
sat svakog živog bića je uglavnom podešen prema ˝sunčevom satu˝ (izlazak sunca,
podne, zalazak sunca) već milionima godina a ne prema društvenom satu (vrijeme
koje se pokazuje na našim satovima ili mobitelima. Sadašnje umjetno svjetlo
značajno utiče na biološki sat, ali uticaj Sunca je još najznačajniji. Ova cirkadijana
neusklađenost dovodi do povećanja nivoa upalnih markera u krvi, ekspresije gena
i smanjenje tonusa nerva vagusa što dovodi do ubrzanog rada srca i povišenija
krvnog pritiska.
Društveni ''jatlag''
sindrom
Naziv ''jatlag''
dolazi od engleskih riječi: jet: avion (mlažnjak) + lag: zaostajanje. Upravo diskrepancija
između ''biološkog'' i ''socijalnog'' sata dovodi do promjena u organizmu koje
se popularno zovu društveni ''jatlag'' sindrom slično sindromu izazvanom zbog
brzog mijenjanja vremenskih zona nakon putovanja avionom. Ovaj sindrom se
odlikuje umorom, pospanošću, dekoncentriranošću, iritabilnošću, smanjenjem
profesionalnog i akademskog postignuća, većim brojem popušenih cigareta,
povećanim unosom kahfe i alkohola.
Dijabetes melitus
Pomjeranje sata
unaprijed dovodi do pogoršanja kontrole šećerne bolesti, metaboličkog sindroma i porasta
tjelesne težine. Povećava se broj jedinica inzulina za kontrolu šećera u krvi
kod osoba koje primaju inzulin. U ovom periodu se povećava broj novootkrivenih
slučajeva dijabetesa osobito kod osoba mlađih od 61 godine.
Saobraćajne
nesreće
Autori studije
koja je analizirala 700 hiljada saobraćajnih nesreća našli su da je blago
povećan broj saobraćajnih nesreća sa smrtnim ishodom nakon proljetnog pomjeranja sata unaprijed i to osobito u jutarnjim satima.
Poznavanje ovih
činjenica može nam pomoći da ublažimo negativan uticaj pomjeranje sata unaprijed:
-
Večeras
i u subotu treba otići na spavanje barem pola sata ranije kako bi bili spremni na
gubitak jednog sata sna u nedjeljno jutro.
-
Smanjiti
unos kahfe i alkohola od danas i u sljedećoj sedmici.
-
Komplicirane
radne obaveze na poslu odgoditi za pola sata ili sat kasnije.
-
Tjelesno
vježbanje pomjeriti za pola ili sat kasnije (npr. ako ste tračali prije odlaska
na posao od 7 do 8 h sada u prvih nekoliko da na trčite od 7 i 30 do 8 h ili
ako ste u 18 h išli u teretanu, otiđite nekoliko dana kasnije u 18 i 30 ili 19
h).
-
I
jedan divan savjet. Odspavajte 20 do 30 minuta poslije podne, osobito ako ste
pospani. Ovaj poslijepodnevni san tako pomaže srcu i mozgu. Spavanje duže od 30
minuta će vas učiniti još umornijim.
-
Budite
duplo oprezniji ujutro u saobraćaju.
-
Imajte
razumijevanja prema članovima porodice, saradnicima na poslu ili studentima
sljedeću sedmicu ako su pospani, tromi i nekoncentrirani.
-
Osobe
sa hroničnim bolestima trebalo bi da obrate pažnju na bolju kontrolu simptoma i
da obezbijede više sna a manje tjelesnog napora sljedeću sedmicu.
Da li smo mi u
Bosni i Hercegovini spremni da prestanemo sa praksom sezonskog pomjeranja
sata unazad i naprijed? Ostavite komentar na mom blogu, Facebooku ili LinkedInu.
Ko želi više
informacija može pogledati:
Beth A Malow, It
is time to abolish the clock change and adopt permanent standard time in the
United States: a Sleep Research Society position statement, Sleep, Volume 45,
Issue 12, December 2022, zsac236, (https://academic.oup.com/sleep/article/45/12/zsac236/6717940
)
Roenneberg, T., Winnebeck, E. C., & Klerman, E.
B. (2019). Daylight saving time and artificial time zones – a battle between
biological and Social Times. Frontiers in Physiology, 10. (https://www.frontiersin.org/articles/10.3389/fphys.2019.00944/full#B43
)
Comments
Post a Comment