Vjerski post prakticiraju ljudi svih vjera, uključujući islam, kršćanstvo, budizam, hinduizam, judaizam i taoizam. Na primjer, pravoslavni vjernici poste 180 dana u godini odrčući se životnjske hrane. Svi ovi oblici religijskog posta imaju naučno dokazane pozitivne učinke na zdravlje (krvni pritisak i profil masnoća u krvi), a nemaju značajnije negativne efekti i sigurni su. Ovjde ću se zadržati posebno na koristima posta tokom svetog mjeseca Ramazana (Ramadana).
Zašto muslimani poste mjesec dana?
Ramazan je deveti mjesec islamskog kalendaratokom kojeg muslimani poštuju strogi dnevni post od zore (sabah) do zalaska sunca (akšam). Ovaj period neunošenja hrane i vode može trajati ovisno o dobi u godini i geografskoj lokaciji 12 -18 sati dnevno. Jutarnji obrok se naziva sehur, a večernji iftar u vrijeme kojeg se okupljaju porodica i prijatelji. Post je privatni čin poštovanja i služenja Allaha (dž.š) proizašao iz pet stubova islama (načela, šarta) a to su Šehadet [izricanje vjerovanja u jednog jedinog Boga i izricanje vjerovanja da je Muhamed (s.a.v.s) Božiji rob i poslanik], Salat (molitva, klanjanje, namaz), Post, Zekat (obavezna milostinja imućnih) i Hadždž (odlazak u Meku, obilazak Kabe i obavljanje propisanih obreda). Ovo su obavezna djela muslimana i muslimanki.
U toku Ramazana se povećava pobožnost, muslimani se ne ustežu samo od hrane, nego i od loših dijela, govora i misli, iskorištavaju blagodat Allahove milosti i oprosta grijeha, kao i prisustvo noći bolje od 1000 drugih noći (Lejletul Kadr). Ramazanski post povećava porodične, rodbinske i veze u zajednici. Muslimani bivaju najdarežljiviji u toku ovog mjeseca.
Pored duhovnih prednosti, post za vrijeme Ramazana donosi i zdravstvene blagodati u koje spadaju:
1. Reguliranje krvnog pritiska.
2. Reguliranje nivoa masnoće u krvi (ali ovisno o samoj količni i vrsti hrane koja se jede tokom noćnog prekidanja posta).
3. Blago smanjenje nivoa upalnih markera i markera oksidativnog stresa (smanjenje kardiovaskularnog i rizika za karcinome).
4. Poboljšanje raspoloženja i umanjenje anskioznosti.
5. Promjene tjelesne težine (ove promjene su uglavnom neznatne i brzo se vrate na preramazanske vrijednosti).
6. Gubitak masnog tkiva kod osoba s gojaznošću, ali ne i kod onih s normalnom tjelesnom težinom.
7. Poboljšanja sposobnosti mobilizacije zasićenih masnih kiselina za metaboličke procese u organizmu zbog nedostatka glukoze.
8. Poboljšanje nivoa glukoze (šećera) u krvi. Ovaj pad glukoze u krvi može biti opasan kod osoba koje imaju dijabetes i takve osobe treba da poste ali uz prethodnu konsultaciju sa ljekarom i uz eventualne izmjene u terapiji.
9. Bez unosa hrane, naše tijelo se može usredotočiti na uklanjanje toksina, jer probavnom sistemu dajemo odmor i prostor za oporavak. Zavisno od vrste hrane tokom Ramazana, može doći i poboljšanja mikrobioma crijeva.
10. Post može dovesti do oslobađanja BDNF-a (nutrofni moždani faktor) u mozgu koji štiti moždane ćelije i pretpostavlja se da bi mogao smanjiti depresiju i anksioznost, kao i rizik od razvoja demencije.
11. Post doprinosi nastanku osjećaja opšte dobrobiti (subjektivna psihosocijalna dobrobit, "uravnoteženost uma i zdravog tijelo" i duhovna dobrobit). Mnogi smatraju da gore navedene dobrobiti poroizlaze iz ovog osjećaja uranvoteženosti duše, uma i tijela.
Za one koji će postiti mjesec Ramazan upozorenje da se tokom ovog mjeseca dešavaju sljedeći mogući problemi povezani sa zdravljem:
- Generalno osobe koje imaju hornične bolesti ne uzimaju lijekovi redovno što može dovesti do pogoršanja bolesti. Zato napraviti novi raspored uzimanja lijekova sa svojim porodičnim lljekarom i uzimajte ih redovno!
- Zbog nedostatka sna može doći do umora, iscpljenosti i pada koncentracije. (Obratiti pažnju na spavanje tokom Ramazana).
- Pojava hipoglikemije (veoma niske vrijednosti glukoze u krvi) ili hiperglikemije (veoma visoke vrijednosti glukoze u krvi) kod osoba s dijabetesom. Zato je najbolje da se svi detalji oko posta dogovore sa porodičnim ljekarom ili dijabetologom unaprijed.
- Kod onih kojima je dijagnosticirana shizofrenija ili bipolarni poremećaj, postoji značajno povećan rizik od recidiva tokom mjeseca Ramazana zbog promjena u vremenu uzimanja (ili neuzimanja) lijekova.
- Često se dešava da tokom ramazanskog posta, hrana koja se uzima tokom iftara i sehura poprima nezdrave oblike sa unosom više životinjskih masti i ugljikohidrata u formi šećera i proizvoda od brašna. Zbog toga je potrebno očuvati balansiranu ishranu sa povećanim unosom povrća, zdravih masnoća (maslinovo ulje) i zdravih proteina (riba, perad, grah, grašak, leća, kikiriki, bademi, orasi, obrano mlijeko i jogurt, mladi sir, sojini proizvodi).
- Za vrijeme posta dolazi do pojave dehidracije i to, paradoksalno, više kod osoba sa sjedalačkim načinom života. Potrebno je nastaviti zdravi unos vode između akšama i sabaha. Vodu nikako ne zamjenivati za zaslađenim sokovima.
- Pušači ulaze često u apstinencijske krize i postaju nervozni, nekoncentrirani i nesposobni za rad. Bilo bi idealno da se pojačani vjerski osjećaji iskoriste za prestanak pušenja tokom Ramazana osobito ako uzmemo da je pušenje (ili bi barem trebalo da bude označeno kao) haram jer nedvojbeno škodi zdravlju izazvivajući brojne bolesti kod pušača a i kod nedužnih osoba koje udišu dim cigareta, prestavlja trošenje novca na nešto što je nezdravo i često ometa druge osobe.
Za detaljnije informacije možete pogledati na ovim linkovima:
Trabelsi K, Ammar A, Boujelbane MA, Puce L, Garbarino S, Scoditti E, Boukhris O, Khanfir S, Clark CCT, Glenn JM, Alhaj OA, Jahrami H, Chtourou H, Bragazzi NL. Religious fasting and its impacts on individual, public, and planetary health: Fasting as a "religious health asset" for a healthier, more equitable, and sustainable society. Front Nutr. 2022 Nov 24;9:1036496. (https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC9729557/ )
MIDHAT JAŠIĆ ZA STAV: Blagotvoran učinak posta na organizam prepoznat je još u doba stare Grčke (https://stav.ba/vijest/midhat-jasic-za-stav-blagotvoran-ucinak-posta-na-organizam-prepoznat-je-jos-u-doba-stare-grcke/15947 )
Comments
Post a Comment