Skip to main content

Uticaj vremena na zdravlje

Uticaj vremena na zdravlje

Brojni su značajni uticaji vremena na zdravlje ljudi: ekstremne temperature (vrućina, hladnoća), vlažnost zraka, atmosferski pritisak, vjetrovi, godišnja doba (zima, proljeće, ljeto, jesen), kiše, suša i globalne klimatske promjene (zatopljenje). O svemu ću više pisati neki drugi put.

Ovdje želim kratko nešto reći o uticaju nagle promjene vremena na zdravlje kao što se dešava ovih dana.

Redovne sezonska promjene iz toplog u hladno vrijeme i drastični nagli skokovi ili padovi temperature mogu kod nekih ljudi izazvati prehlade, sezonske alergije ili druge respiratorne bolesti. Neke bakterije i virusi brže se razmnožavaju u određenim vremenskim uslovima tako da brza promjena vremena može rezultirati naglim skokom broja infekcija sa određenim uzročnicima. Povećanje grijanja u stanovima isušuje zrak što može dovesti do zapušenja sinusa i njihovih infekcija.

Takve oscilacije vremena zbunjuju ljude, biljke i životinje i narušavaju ravnotežu osjetljivih organskih sistema i, naravno, mogu pogoršati zdravstvene probleme, posebno kod onih osoba s postojećim hroničnim bolestima srca, alergijama, dijabetesom, reumatskim i degenerativnim bolestima zglobova. Svakako se pogoršava hronična opstruktivna bolest pluća i astma. Veoma su značajni uticaji i na mentalne poremećaje kao što su depresija, anksioznost i psihoze.

Foto Dželila Tabaković Đuliman (preuzeto 26.02.2023. s https://www.facebook.com/dzelila.tabakovicduliman)

Skok temperature zraka sa 5°C na 25°C ili obrnuto možda nije velika stvar za relativno zdrave ljude, ali mogao bi biti težak, nekada i poguban, za starije osobe sa hroničnim bolestima ili za radnike na otvorenom. U periodima naglih promjena vremena povećava se broj posjeta porodičnim ljekarima, hitnoj medicinskoj pomoći, bolnicama a povećava se broj smrtnih slučajeva. 

Teže se podnosi nagli skok iz hladnog vremena u toplije vrijeme nego obrnuto. Poznato je da nagli porast temperature praćen padom atmosferskog pritiska izaziva napade migrene i drugih glavobolja. Da bi se ljudsko tijelo aklimatiziralo na promjenu vremena potrebo je jedna do dvije sedmice, ali u ovo doba godine (kraj februara, početak marta) jednostavno nemamo vremena za potpunu aklimatizaciju.

Druga vrsta problema su bolovi u zglobovima i mišićima jer nagle promjene temperature zraka, atmosferskog pritiska ili vlage u zraku kod određenih osoba uzrokuju ove bolove. Svi poznajemo nekoga ko pogađa nadolazeću promjenu vremena na osnovu pojave glavobolje, bola u koljenu ili na nekom drugom mjestu.

U Bosni i Hercegovini obavezno moramo računati da sa zahlađenjem dolazi do povećanog zagađenja zraka sa posljedičnim brojnim posljedicama na zdravlje o čemu ćemo posebno govoriti.

Prevencija uticaja naglih promjena vremena je vođenje zdravog života sa zdravom i umjerenom ishranom, tjelesnom aktivnošću, održavanjem uredne tjelesne težine, prestanak pušenja, dobrom kontrolom postojećih hroničnih bolesti, redovnom imunizacijom (vakcine protiv gripa, COVID-19 i pneumokokne upale pluća), redovnim pranjem ruku, upotrebom zaštitnih maski, izbjegavanjem gužvi, dovoljnim spavanjem (7-9 sati) i kontrolom stresa. 

Comments

Popular posts from this blog

Ugriz krpelja

Prije dvije sedmice sam radio nedjeljnu dežuru i prvi moj pacijent je bio sa ubodom krpelja. Napolju je bilo veoma hladno, snijeg se skoro otopio i začudilo me da je ˝sezona krpelja˝ počela tako rano. Obično ova sezona počinje u maju. Naknadno sam pronašao odgovor na ovo pitanje. Sa porastom globalnog zagrijavanja i vlažnim vremenom sezona krpelja počinje ranije i traje duže. Ubodi krpelja mogu dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, kao što su Lajmska bolest (borelioza, erythema migrans), krpeljni meningoencefalitis , tularemija , erlihioza, babezioza i neke rikecioze. Ove bolesti su zoonoze što znači da se krpelj prvo inficira ugrizom neke životinje (pas, mačka, ovca, glodari, jeleni i druge šumske životinje) a onda putem svoje sline inficira ljude.  Poseban rijedak problem je krpeljna paraliza koja je uzlazna (od nogu prema gore) mlitava paraliza mišića kao posljedica najčešće uboda krpelja iz porodice Ixodes koji ostaje prikačen na koži 4-7 dana. Vjeruje se da mehki žens...

Aterogeni indeksi - zašto su značajni

  Aterogeni indeksi su skup različitih pokazatelja koji se koriste za procjenu rizika od razvoja kardiovaskularnih bolesti, osobito ateroskleroze. Ateroskleroza je stanje u kojem se plak nakuplja unutar arterija, sužava njihov lumen i čini ih manje elastičnim što dovodi do komplikacija kao što su povišen arterijski pritisak, srčani infarkt, moždani udar i bolest perifernih arterija. Progresija aterosklerotskog plaka je neminovna, ali se može značajno usporiti izmjenama u načinu života i sa određenim lijekovima.  Postoji nekoliko različitih aterogenih indeksa, ali svi oni se izračunavaju na osnovu omjera različitih vrsta lipida (masti) u krvi.  Ti lipidi uključuju: Ukupni holesterol (TC) je mjera ukupne količine holesterola u krvi. holesterol je vrsta lipida koja je neophodna za mnoge tjelesne funkcije, uključujući proizvodnju hormona, vitamina D i žučnih kiselina. Međutim, visok nivo holesterola u krvi povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, jer se holesterol može n...

Gripa - prevencija, prepoznavanja i liječenje

Kako prevenirati gripu, kako prepoznati njene simptome i znakove, da li se može razlikovati od drugih respiratornih viroza i konačno kako se liječi? Pogledajte na podcast-u Radio Bir https://www.facebook.com/watch/live/?ref=watch_permalink&v=688771059670534  Kako razlikovati gripu od drugih respiratornih viroza