Skip to main content

Uticaj vremena na zdravlje

Uticaj vremena na zdravlje

Brojni su značajni uticaji vremena na zdravlje ljudi: ekstremne temperature (vrućina, hladnoća), vlažnost zraka, atmosferski pritisak, vjetrovi, godišnja doba (zima, proljeće, ljeto, jesen), kiše, suša i globalne klimatske promjene (zatopljenje). O svemu ću više pisati neki drugi put.

Ovdje želim kratko nešto reći o uticaju nagle promjene vremena na zdravlje kao što se dešava ovih dana.

Redovne sezonska promjene iz toplog u hladno vrijeme i drastični nagli skokovi ili padovi temperature mogu kod nekih ljudi izazvati prehlade, sezonske alergije ili druge respiratorne bolesti. Neke bakterije i virusi brže se razmnožavaju u određenim vremenskim uslovima tako da brza promjena vremena može rezultirati naglim skokom broja infekcija sa određenim uzročnicima. Povećanje grijanja u stanovima isušuje zrak što može dovesti do zapušenja sinusa i njihovih infekcija.

Takve oscilacije vremena zbunjuju ljude, biljke i životinje i narušavaju ravnotežu osjetljivih organskih sistema i, naravno, mogu pogoršati zdravstvene probleme, posebno kod onih osoba s postojećim hroničnim bolestima srca, alergijama, dijabetesom, reumatskim i degenerativnim bolestima zglobova. Svakako se pogoršava hronična opstruktivna bolest pluća i astma. Veoma su značajni uticaji i na mentalne poremećaje kao što su depresija, anksioznost i psihoze.

Foto Dželila Tabaković Đuliman (preuzeto 26.02.2023. s https://www.facebook.com/dzelila.tabakovicduliman)

Skok temperature zraka sa 5°C na 25°C ili obrnuto možda nije velika stvar za relativno zdrave ljude, ali mogao bi biti težak, nekada i poguban, za starije osobe sa hroničnim bolestima ili za radnike na otvorenom. U periodima naglih promjena vremena povećava se broj posjeta porodičnim ljekarima, hitnoj medicinskoj pomoći, bolnicama a povećava se broj smrtnih slučajeva. 

Teže se podnosi nagli skok iz hladnog vremena u toplije vrijeme nego obrnuto. Poznato je da nagli porast temperature praćen padom atmosferskog pritiska izaziva napade migrene i drugih glavobolja. Da bi se ljudsko tijelo aklimatiziralo na promjenu vremena potrebo je jedna do dvije sedmice, ali u ovo doba godine (kraj februara, početak marta) jednostavno nemamo vremena za potpunu aklimatizaciju.

Druga vrsta problema su bolovi u zglobovima i mišićima jer nagle promjene temperature zraka, atmosferskog pritiska ili vlage u zraku kod određenih osoba uzrokuju ove bolove. Svi poznajemo nekoga ko pogađa nadolazeću promjenu vremena na osnovu pojave glavobolje, bola u koljenu ili na nekom drugom mjestu.

U Bosni i Hercegovini obavezno moramo računati da sa zahlađenjem dolazi do povećanog zagađenja zraka sa posljedičnim brojnim posljedicama na zdravlje o čemu ćemo posebno govoriti.

Prevencija uticaja naglih promjena vremena je vođenje zdravog života sa zdravom i umjerenom ishranom, tjelesnom aktivnošću, održavanjem uredne tjelesne težine, prestanak pušenja, dobrom kontrolom postojećih hroničnih bolesti, redovnom imunizacijom (vakcine protiv gripa, COVID-19 i pneumokokne upale pluća), redovnim pranjem ruku, upotrebom zaštitnih maski, izbjegavanjem gužvi, dovoljnim spavanjem (7-9 sati) i kontrolom stresa. 

Comments

Popular posts from this blog

Svjetski dan zdravlja

  Svjetski dan zdravlja obilježava se svake godine 7. aprila kako bi se podigla svijest o globalnim zdravstvenim pitanjima i promicalo bolje zdravlje za sve . Dan pruža priliku da se usredotočimo na određenu zdravstvenu temu ili pitanje od globalnog značaja, a prepoznaju ga vlade, nevladine organizacije i pojedinci širom svijeta. Koje su odrednice zdravlja? Genetika : geni utiču na rizik za određene bolesti i zdravstvena stanja kao što su nasljedna stanja poput cistične fibroze ili određenih vrsta raka. Genetske varijacije također mogu uticati na način na koji se metaboliziraju lijekovi i na reakciju tijela na određene lijekove.  Stil života : svakodnevne navike poput uravnotežene prehrane, bavljenja redovnom tjelesnom aktivnošću, dovoljno sna i izbjegavanja nezdravih ponašanja poput pušenja ili (prekomjerne) konzumacije alkohola, mogu imati snažan uticaj na zdravlje. Takva ponašanje pomaže i liječenju hroničnih bolesti, smanjuju rizik od određenih karcinoma i podržava mentalno zdrav

Ugriz krpelja

Prije dvije sedmice sam radio nedjeljnu dežuru i prvi moj pacijent je bio sa ubodom krpelja. Napolju je bilo veoma hladno, snijeg se skoro otopio i začudilo me da je ˝sezona krpelja˝ počela tako rano. Obično ova sezona počinje u maju. Naknadno sam pronašao odgovor na ovo pitanje. Sa porastom globalnog zagrijavanja i vlažnim vremenom sezona krpelja počinje ranije i traje duže. Ubodi krpelja mogu dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, kao što su Lajmska bolest (borelioza, erythema migrans), krpeljni meningoencefalitis , tularemija , erlihioza, babezioza i neke rikecioze. Ove bolesti su zoonoze što znači da se krpelj prvo inficira ugrizom neke životinje (pas, mačka, ovca, glodari, jeleni i druge šumske životinje) a onda putem svoje sline inficira ljude.  Poseban rijedak problem je krpeljna paraliza koja je uzlazna (od nogu prema gore) mlitava paraliza mišića kao posljedica najčešće uboda krpelja iz porodice Ixodes koji ostaje prikačen na koži 4-7 dana. Vjeruje se da mehki ženski k

Koji je zdravstveni uticaj pomjeranja jednog sata unaprijed?

Pomjeranje sata unaprijed u proljeće (ljetno vrijeme) i ponovno vraćanje jednog sata u jesen (zimsko vrijeme) ima historiju dugu više od 100 godina. Nijemci su tokom Prvog svjetskog rata prvi uveli pomjeranje sata unaprijed da bi uskladili radno vrijeme sa prirodnom svjetlošću i tako uštedjeli energiju koja bi se trošila na svijetlo. Slično su uradili i Britanci. Nakon Drugog svjetskog rada ovu su praksu ukinuli, ali sa pojavom energetske krize ponovno se u Europi uvodi ovaj sistem sredinom prošlog vijeka i traje do danas. Da li je to samo "dodatno zijevanje jedno jutro u proljeće, dodatna pospanost jedne noći u jesen'' kako je šaljivo tvrdio sir Winston Churchill kada je govorio o sezonskom pomjeranju sata? Poremećaj spavanja Kao prvo to nije samo malo dodatnog zijevanja jedno jutro kako je rekao sir W. Churchill! Istraživanja su pokazala da ovaj poremećaj sna traje duže. Sedmicu nakon pomjeranja sata osobe spavaju 20-30 minuta kraće nego uobičajeno što može izazvat