Prenosim tekst objavljen na stranici JU DZ Kantona Sarajevo koji sam napisao povodom Svjetskog dana hipertenzije. (Link https://judzks.ba/svjetski-dan-hipertenzije-17-maj/)
Dana 17. maja ove godine je Svjetski dan hipertenzije. Ove godine Dan hipertenzije je posvećen značaju tačnog mjerenja i kontrole visokog krvnog pritiska sa zvaničnim motom: ˝Tačno izmjerite krvni pritisak, kontrolirajte ga, živite duže.˝ U svijetu živi više od 1,2 milijarde osoba sa hipertenzijom. Skoro polovina ovih osoba ne zna da ima hipertenziju.
Krvni pritisak se objašnjava sa dva broja koja obično pišemo 120/80 mmHg. Prvi (gornji) broj je pritisak unutar arterija kada se srce skupilo (sistola). Drugi (donji) broj je pritisak unutar arterija kada je srce opušteno (dijastola), mmHg znači milimetara živinog stuba. Hipertenzija se danas najčešće definira kao povišen krvni pritisak iznad 140/90 milimetara živinog stuba (mmHg).
Hipertenzija je bolest koja u velikoj većini slučajeva nema simptoma i ako se ne liječi, može dovesti do srčanog udara, zatajenja srca, moždanog udara, zatajenja bubrega, sljepoće i prerane smrti. Dakle, hipertenzija je, ukoliko se ne liječi adekvatno, smrtonosno oboljenje i nije čudo zašto se naziva još ˝tihi ubica˝ ili ˝svjetski ubica broj jedan˝. Nažalost samo 1 od 5 osoba koje se liječe od hipertenzije ima dobru kontrolu krvnog pritiska. Ovi podaci ukazuju da smo svi, uključujući ukupno društvo, zdravstveni sistem, privredu, školstvo i svakog pojedinca zakazali u prevenciji, ranom otkrivanju i liječenju ove opasne bolesti koja odnosi, zbog svojih komplikacija, najviše ljudskih života godišnje.
Glavni faktori rizika za nastanak hipertenzije su:
starija dob,
prekomjerna tjelesna težina i gojaznost (pretilost),
nedostatak tjelesne aktivnosti,
unos velike količine kuhinjske soli (natrijuma),
šećerna bolest,
povišene masnoće,
bubrežna hronična bolest
pušenje i
visok unos alkohola.
Na Dan hipertenzije je potrebno obratiti posebnu pažnju na osposobljavanje svih osoba na samokontrolu ove bolesti. Šta znači samokontrola hipertenzije? Oboljeli trebaju biti osposobljeni da upravljaju liječenjem ovehronične bolesti tako da usvoje sljedeća znanja i vještine:
Znanje o faktorima rizika za nastanak hipertenzije
Znanje o komplikacijama hipertenzije
Suradnja i pridržavanje u uzimanju propisanih lijekova
Pridržavanje u promjenama načina života (zdrava ishrana, tjelesna aktivnost, smanjen unos kuhinjske soli, kontroliran unos alkohola i prestanak pušenja)
Sposobnost samomjerenja krvnog pritiska i tumačenja dobivenih vrijednosti
Prepoznavanje hitnih stanja povezanih s hipertenzijom i adekvatna reakcija.
Ovdje ćemo naglasiti sposobnost samomjerenja krvnog pritiska čemu je posvećen i ovaj Dan hipertenzije.
Kako mjeriti krvni pritisak u svom domu?
1. Prije mjerenja krvnog pritiska
Najmanje 30 minuta prije mjerenja ne treba pušiti i piti pića s kofeinom ili vježbati. Potrebno je isprazniti mokraćni mjehur i osigurati najmanje 5 minuta mirnog odmora prije samog mjerenja.
2. Tokom mjerenja krvnog pritiska
Sjediti pravilno ravnih leđa naslonjenih na stolicu. Izbjegavati mjerenje sjedeći na kauču. Stopala trebaju biti ravna na podu a noge se ne smiju prekrižiti. Ruka bi trebala biti oslonjena na ravnu površinu (kao što je stol) s nadlakticom u razini srca. Po pravilu krvni pritisak se mjeri na onoj ruci na kojoj je veći. Normalna razlika u pritiscima na desnoj i lijevoj ruci je do 10 mmHg.
Manšeta tlakomjera mora biti postavljena na nadlakticu najmanje 2,5 cm iznad lakta. Širina veličina manšete mora biti odgovarajuća, odnosno 2/3 dužine od lakta do ramena. Neodgovarajuća manšeta će uzrokovati pogrešne rezultate mjerenja. Uvijek izmjerite krvni pritisak dva puta u razmaku od dva minuta. Uredne vrijednosti samomjerenja krvnog pritiska u kući su manje od 130/85 mmHg.
Mjeriti krvni pritisak u isto vrijeme svaki dan poput jutra i večeri. Idealno je početi mjerenja dvije sedmice nakon promjene u liječenju i tokom sedmice prije sljedeće kontrole kod ljekara. Rezultate treba zabilježiti u dnevnik, spasiti ih u tlakomjeru ili ih sa tlakomjera prebaciti na kompjuter ako postoji ta mogućnost.
Kako izabrati tlakomjer za samomjerenje?
Najbolji tlakomjeri za samomjerenje su digitalni tlakomjeri sa nadlaktičnom samonapuhavajućom manšetom a ne oni za mjerenje oko zapešća ili na prstima. Idealno je da tlakomjer ima mogućnost rada i na baterije i na regularnu električnu struju u domaćinstvu. Tlakomjeri moraju biti redovno validirani na tačnost mjerenja. Digitalni tlakomjeri nisu prikladni za osobe koje imaju teške oblike aritmije kao što je fibrilacija atrija osim ako nemaju senzore za prepoznavanje aritmije. U ovom slučaju se koristi klasični aneroidni tlakomjer za kojeg je potrebna auskultacija stetoskopom pulsacija arterije u lakatnoj jami.
Ako se izmjere vrijednosti krvnog pritiska veće od 180/120 mmHg potrebno je leći desetak minuta i smiriti se. Ako na ponovnom mjerenju vrijednost ostane ista, javiti se svom porodičnom ljekaru. Međutim, ako uz ovako visoke vrijednosti krvnog pritiska osoba osjeća znakove mogućeg oštećenja organa kao što su bol u grudima, otežano disanje, bol u leđima, utrnulost i slabost u rukama i nogama, promjene vida, poteškoće u govoru potrebno je da se odmah javi u hitnu medicinsku pomoć.
Literatura:
Chakraborty DS, Lahiry S, Choudhury S. HypertensionClinicalPracticeGuidelines (ISH, 2020): WhatIs New? Med Princ Pract. 2021;30(6):579-584. doi: 10.1159/000518812.
Jones NR, McCormack T, Constanti M, McManus RJ. Diagnosisand management ofhypertension in adults: NICE guidelineupdate 2019. Br J Gen Pract. 2020 Jan 30;70(691):90-91. doi: 10.3399/bjgp20X708053.
Rabi DM et al. HypertensionCanada’s 2020 ComprehensiveGuidelinesforthePrevention, Diagnosis, RiskAssessment, andTreatmentofHypertension in AdultsandChildren. Can J Cardiol. 2020 May;36(5):596-624. doi: 10.1016/j.cjca.2020.02.086.
Comments
Post a Comment