Aterogeni indeksi su skup različitih pokazatelja koji se koriste za procjenu rizika od razvoja kardiovaskularnih bolesti, osobito ateroskleroze. Ateroskleroza je stanje u kojem se plak nakuplja unutar arterija, sužava njihov lumen i čini ih manje elastičnim što dovodi do komplikacija kao što su povišen arterijski pritisak, srčani infarkt, moždani udar i bolest perifernih arterija. Progresija aterosklerotskog plaka je neminovna, ali se može značajno usporiti izmjenama u načinu života i sa određenim lijekovima. 
Postoji nekoliko različitih aterogenih indeksa, ali svi oni se izračunavaju na osnovu omjera različitih vrsta lipida (masti) u krvi.
Ti lipidi uključuju:
Ukupni holesterol (TC) je mjera ukupne količine holesterola u krvi. holesterol je vrsta lipida koja je neophodna za mnoge tjelesne funkcije, uključujući proizvodnju hormona, vitamina D i žučnih kiselina. Međutim, visok nivo holesterola u krvi povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, jer se holesterol može nakupiti u zidovima arterija i formirati aterosklerotske plakove, što može suziti ili blokirati protok krvi.
Lipoproteini niske gustoće (low-density lipoprotein cholesterol LDL-C ): obično se naziva "loš" holesterol, LDL-C najviše doprinosi stvaranju plaka u arterijama.
Lipoproteini visoke gustoće (HDL-C): često se naziva "dobrim" holesterolom, HDL-C pomaže u uklanjanju viška holesterola iz krvotoka i može zaštititi od ateroskleroze.
Trigliceridi (TG): trigliceridi prenose po cijelom tijelu lipide: iz crijeva u jetru, iz jetre u masne i druge ćelije, iz masnih i drugih ćelija natrag u jetru. Mala količina triglicerida u krvi (oko 1/5 čestica triglicerida u krvi) zapravo je holesterol. Dakle, kada trigliceridi rastu, ukupni holesterol također raste i obrnuto - kada su trigliceridi niži, ukupni holesterol je niži. Suprotno od ovog je odnos prema HDL-u. Kada trigliceridi rastu, smanjuje se nivo HDL-a.
Postoje i druge vrste lipida u krvi o kojima ćemo govoriti nekad kasnije.
Dislipidemija se može definirati kao povišenje nivoa lipida u plazmi (LDL-C, TG ili oboje) ili snižen nivo lipoproteina visoke gustoće (HDL-C). Genetika, način života, određene bolesti (kao što su disfunkcija štitne žlijezde i bolesti bubrega) i neki lijekovi su glavni doprinos izazivanju dislipidemije. Rano otkrivanje i liječenje dislipidemije može smanjiti kardiovaskularni rizik i prevenirati nastanak infarkta srca, moždanog udara i periferne bolesti arterija. Međutim, ponekad normalne ili ''skoro'' normalne vrijednosti lipida, osobito kada nema drugih faktora rizika kao što su pušenje, gojaznost i tjelesna neaktivnost, mogu ukazivati na povećani rzik za kardiovaskularne bolesti. Zbog toga je bitno da izračunavamo aterogene indekse.
Postoje brojni aterogeni indeksi od koji su najznačajniji sljedeći.
Aterogeni indeks plazme (AIP) = log(Tg/HDL) Rezultati -0,3 do 0,1 povezani su s niskim rizikom; 0,10-0,24 sa srednjim i iznad 0,24 s visokim kardiovaskularnim rizikom.
Dokazana je povezanost između AIP-a i veće učestalosti velikih kardiovaskularnih događaja (infarkt miokarda i moždani udar) u bolesnika s dijabetesom melitusom tipa 2 i visokim rizikom od kardiovaskularnih (CV) bolesti.
Castelli indeks rizik I = TC/HDL (Granična vrijednost ≥5.0)
Castelli indeks rizika-I (CRI-I), poznat i kao omjer srčanog rizika (CRR), odražava stvaranje koronarnih plakova s dijagnostičkom vrijednošću jednako dobrom kao i određivanje ukupnog kolesterola.
Castelli rizik II (CRI – II) = LDL/HDL (Granična vrijednost ≥3,0)
S druge strane, Castelli indeks rizika-II (CRI-II) pokazao se izvrsnim prediktorom kardiovaskularnog rizika i, u odnosu na omjer TG/HDL-C, prilično dobro korelira s inzulinskom rezistencijom, kao i s predviđanjem akutnog infarkta miokarda.
Aterogeni koeficijent (AC) = (TC-HDL)/HDL (Granična vrijednost ≥2,5 (starije osobe), 3,0 ≥ (žene), ≥ 3,5 - <5 umjereni rizik (odrasli) i ≥ 5 za visoki rizik)
NeHDL holesterol (NHC) = TC-HDL (Granične granice ≥3,4, ≥2,6 ≥1,81 ovisno o ukupnom kardiovaskularnom riziku)
Omjer triglicerida i HDL-C = TC/HDL (Granična vrijednost ≥2,3 za žene i >2,9 za muškarce)
Na primjeru dva moja pacijenta želim prikazati značaj ovih aterogenih indeksa u svakodnevnoj praksi. U tabeli su prikazane vrijednosti lipida, indeks tjelesne mase (ITM), nivo tjelesnog vježbanja, pušački status, vrijednost krvnog pritiska i porodična historija ranih kardiovaskularnih događaja (infarkt miokarda, moždani udar) u porodici. Crveno su označene nepovoljne vrijednosti.
|
Karakteristike
pacijenata (lab, ITM, tjelesna aktivnost, pozitivna porodična historija) |
Muškarac 57 godina |
Žena 54 godine |
|
Ukupni holesterol |
4.70 |
6.60 |
|
LDL |
3.31 |
3.60 |
|
HDL |
0.90 |
2.50 |
|
TG |
1.07 |
1.10 |
|
Aterogeni indeks plazme (AIP) |
0.075 |
-0.360 |
|
Castelli Risk Index
I |
5.33 |
2,64 |
|
Aterogeni koeficijent (AC) |
4,22 |
1.64 |
|
ITM = tjelesna
težina (kg)/[tjelesna visina (m)]2 |
24 |
24 |
|
Tjelsna aktivnost (≥30
minuta areobne atkivnosti dnevno) |
Ne |
DA |
|
Pozitivna porodična
historija ranih kardiovaskularnih događaja u porodici) |
DA |
Ne |
|
Pušač |
Ne |
Ne |
|
Arterijski pritisak
(mmHg) |
140/90 |
110/70 |
(Napomena: oba pacijenta su dali saglasnost za objavljivanje njihovih anonimiziranih mediciskih podataka.)
Zašto pacijent broj jedan ima povećanje aterogene indekse? Koji je problem kod pacijenta broj jedan s nivoom lipida u plazmi?
Smanjena nivo HDL-a što uzrokuje povišene aterogene indekse. Iz ovog slučaja uviđamo da pacijent iako ima ''uredne'' vrijednosti ukupnog holesterola, LDL-a i triglicerida zbog niskog HDL holesterola ima povišene aterogene indekse što ga dovodi u povećani kardiovaskularni rizik. Nasuprot njemu pacijentica ima povišene vrijednosti ukupnog holesterola i LDL-a ali zbog visokog nivoa HDL-a ima niske aterogene indekse. Još je značajno naglasiti da pacijentica ima zadovoljavajući nivo tjelesne aktivnosti, kao i dobar arterijski pritisak.
Kako povećati nivo HDL-a?
Iako je nivo HDL holesterola donekle određena genetikom, postoje brojni prirodni načini za njegovo poboljšanje.
To uključuje konzumiranje zdravih masti poput maslinovog ulja, kokosovog ulja i masnih plodova mora te izbjegavanje nezdravih trans masti. Redovna tjelovježba, prestanak pušenja i konzumiranje hrane bogate antioksidansima također su dobre metode za povećanje HDL holesterola. Pokazalo se da ograničenje unosa alkohola na maksimalno1-2 pića dnevno povećava nivo HDL holesterola. Prekomjerni unos alkohola može imati štetne učinke na zdravlje. A najbolje je da se suzdržavate od pijenja alkoholnih pića.
Redovna aerobna tjelovježba može povećati nivo HDL holesterola za 5-10%. Cilj je najmanje 30 minuta vježbanja umjerenog intenziteta većinu dana u sedmici.
Održavanje zdrave tjelesne težine (indeks tjelesne mase 19-25 kg/m2) pomaže da se nivo HDL poveća. Prekomjerna težina (ITM 25-30 kg/m2) ili gojaznost (ITM >30 kg/m2) mogu smanjiti nivo HDL hlesterola.
Neko voće i povrće su vrlo bogati antocijaninima. To uključuje patlidžan, crveni kupus, borovnice, kupine i crne maline. Antocijani povećavaju nivou HDL.
Kako smanjiti ukupni nivo holesterola?
Postoji nekoliko namirnica koje mogu povećati ukupni nivo holesterola, osobito ako se konzumiraju u višku ili u kontekstu nezdrave prehrane. To uključuje:
Zasićene i trans masti: Zasićene i trans masti su nezdrave masti koje mogu podići nivo LDL holesterola u krvi. Hrana bogata zasićenim i trans mastima uključuje masno meso, maslac, sir, pekarske proizvode i prženu hranu.
Hrana s visokim nivoima holesterola: žumanci, jetra i školjke, kod nekih ljudi mogu povećati nivo kolesterola u krvi.
Prerađena i slatka hrana: čips, krekeri i pakirane grickalica, često sadrži velike količine dodanih šećera i nezdravih masti, što može pridonijeti visokom nivou holesterola.
Brza hrana: obroci brze hrane često su bogati zasićenim i trans mastima, dodanim šećerima i natrijem, što može pridonijeti visokom nivou holesterola i drugim zdravstvenim problemima.
S druge strane, postoji i nekoliko namirnica koje mogu pomoći u snižavanju nivoa holesterola ili barem održavanju zdravog nivoa, kao što su:
Voće i povrće: bogato je vlaknima, vitaminima i antioksidansima, a može pomoći u snižavanju nivoa holesterola i smanjenju rizika od srčanih bolesti.
Cjelovite žitarice: zob, smeđa riža i hljeb od cjelovite pšenice, bogati su vlaknima i mogu pomoći u snižavanju nivoa holesterola.
Orašasti plodovi i sjemenke: bademi, orasi i chia sjemenki, bogati su zdravim mastima i mogu pomoći u snižavanju nivoa holesterola i smanjenju upalnih markera.
Riba: masne ribe, poput lososa, tune i srdele, bogate su omega-3 masnim kiselinama, što može pomoći u snižavanju nivoa triglicerida i smanjenju upalnih markera.
Važno je napomenuti da promjene u prehrani same po sebi možda neće biti dovoljne za snižavanje visokog nivoa holesterola, te da mogu biti potrebne i promjene načina života poput redovne tjelovježbe, upravljanja tjelesnom težinom i prestanka pušenja. Ponekad će bit potrebno da se uključe lijekovi za snižavanje lipida u plazmi. Najbolje je o svemu ovome porazgovarati sa svojim porodičnim ljekarom.
Više:
Ahmadi A, Argulian E, Leipsic J, Newby DE, Narula J. From Subclinical Atherosclerosis to Plaque Progression and Acute Coronary Events: JACC State-of-the-Art Review. J Am Coll Cardiol. 2019 Sep 24;74(12):1608-1617. doi: 10.1016/j.jacc.2019.08.012.
Afsin A, Kaya H, Suner A, Uzel KE, Bursa N, Hosoglu Y, Yavuz F, Asoglu R. Plasma atherogenic indices are independent predictors of slow coronary flow. BMC Cardiovasc Disord. 2021 Dec 20;21(1):608. doi: 10.1186/s12872-021-02432-5
Kim, S.H., Cho, Y.K., Kim, YJ. et al. Association of the atherogenic index of plasma with cardiovascular risk beyond the traditional risk factors: a nationwide population-based cohort study. Cardiovasc Diabetol 21, 81 (2022). https://doi.org/10.1186/s12933-022-01522-8
Comments
Post a Comment